Zaštita podataka o ličnosti

ŠTA SU PODACI O LIČNOSTI?

Prema važećem Zakonu, podatak o ličnosti je svaki podatak koji se odnosi na fizičko lice čiji je identitet određen ili odrediv, neposredno ili posredno, posebno na osnovu oznake identiteta, kao što su: ime i identifikacioni broj, podatak o lokaciji, identifikator u komunikacionim mrežama ili jednog ili više obeležja njegovog fizičkog, fiziološkog, genetskog, mentalnog, ekomonskog, kulturnog i društvenog identiteta.

Pod „licem na koje se podaci odnose“ smatra se fizičko lice čiji se podaci o ličnosti obrađuju.

KOJI JE PRAVNI OSNOV ZA OBRADU PODATAKA O LIČNOSTI?

Pravni osnov za obradu podataka o ličnosti razlikuje se od slučaja do slučaja. Zakon propisuje nekoliko osnova za obradu podataka o ličnosti, a koji od njih će biti primenjen u konkretnom slučaju zavisi od svrhe obrade podataka, načina obrade, da li je predmetna obrada dodatno regulisana posebnim zakonom itd. 

Generalno, ovo su mogući pravni osnovi za obradu podataka o ličnosti:

  • Slobodno dat pristanak lica na koje se podaci odnose;
  • Zaključenje i/ili izvršenje ugovora;
  • Poštovanje pravnih obaveza nas kao rukovaoca;
  • Zaštita životno važnih interesa lica na koje se podaci odnose ili drugog fizičkog lica;
  • Obavljanje poslova u javnom interesu ili izvršenje zakonom propisanih ovlašćenja rukovaoca;
  • Legitimni interes nas kao rukovaoca podacima.

Zakon o zaštiti podataka o ličnosti Republike Srbije

Pravilnik o obradi i zaštiti podataka o ličnosti u Visokoj školi modernog biznisa

Opšta uredba EU o zaštiti podataka (GDPR) - nezvanični prevod

Rešenje o imenovanju lica za zaštitu podataka o ličnosti

Evidencije radnji obrade podaka o ličnosti - zbirke ustanovljene po odluci ustanove kao rukovaoca

PRAVA FIZIČKIH LICA NA KOJA SE PODACI ODNOSE

Prava fizičkog lica iz Zakona o zaštiti podataka o ličnosti su:

Pravo na pristup – svako fizičko lice ima pravo da od rukovaoca zahteva informaciju da li obrađuje podatke o njemu, koje i u koju svrhu, pristup tim podacima, predviđeni rok čuvanja, kopiju tih podataka ali i informaciju o svim ostalim pitanjima iz člana 26. Zakona. Pravo na pristup može biti ograničeno, u celini ili delimično, u meri i trajanju koje je neophodno i srazmerno u demokratskom društvu iz razloga koji su predviđeni članom 28. Zakona.

Pravo na ispravku i dopunu – lice na koje se podaci odnose ima pravo da zahteva ispravku njegovih netačnih podataka o ličnosti bez nepotrebnog odlaganja. Ukoliko su podaci nepotpuni, lice ima pravo da svoje podatke dopuni kroz davanje dodatne izjave na osnovu člana 29. Zakona.

Pravo na brisanje – svako lice na koje se podaci odnose ima pravo da se njegovi podaci o ličnosti izbrišu od strane rukovaoca kada više nisu neophodni za ostvarivanje svrhe zbog koje su prikupljeni ili na drugi način obrađivani, ako je lice opozvalo pristanak na osnovu koga se obrada vršila ili je podnelo prigovor na obradu, ako su podaci nezakonito obrađivani, ako brisanje predstavlja izvršenje zakonske obaveze rukovaoca ili ako su podaci o ličnosti prethodno prikupljeni u vezi sa korišćenjem usluga informacionog društva iz člana 16. stav 1. Zakona. Zahtev za brisanje se podnosi rukovaocu.

Pravo na ograničenje obrade – lice na koje se podaci odnose ima pravo da od rukovaoca zahteva da se obrada njegovih podataka o ličnosti ograniči u slučajevima koji su predviđeni članom 31. Zakona.

Pravo na prenosivost podataka – ukoliko su zajedno ispunjeni uslovi iz člana 36. Zakona, lice na koje se podaci odnose ima pravo da prethodno dostavljjene podatke primi u strukturisanom obliku od rukovaoca kao i da ih, bez njegovog ometanja, prenese drugom rukovaocu.

Pravo na prekid obrade (prigovor) – lice na koje se podaci odnose ima pravo da od rukovaoca, u vidu prigovora na obradu, zahteva prekid obrade koja se vrši u skladu sa članom 12 stav 1. tačka 6. Zakona, uključujući i profilisanje koje se zasniva na tim odredbama. Ukoliko rukovalac nije predočio da postoje zakonski razlozi za obradu koji pretežu nad interesima, pravima ili slobodama lica na koje se podaci odnose ili su u vezi sa podnošenjem, ostvarivanjem ili odbranom pravnog zahteva, biće dužan da prekine za obradom podataka o licu koje je podnelo prigovor.

Pravo protiv odlučivanja isključivo na osnovu automatizovane obrade – na lice, čiji se lični podaci obrađuju, neće se primenjivati odluka doneta isključivo na osnovu automatizovane obrade, uključujući i profilisanje, ukoliko ta odluka značajno utiče na njegov položaj ili proizvodi pravne posledice po lice. Izuzeci od ovog pravila su predviđeni članom 38. stav 2. tačke 1., 2. i 3. Zakona.

  • Kako zahtevati ostvarivanje prava u vezi sa obradom podataka o ličnosti?

Zahtev za pristup, ispravku i dopunu, brisanje, ograničenje obrade, prenosivost podataka, prekid obrade kao i neprimenjivanje odluke donesene na osnovu automatizovane obrade, lice čiji se podaci obrađuju podnosi rukovaocu. Za podnošenje zahteva može se iskoristiti ovaj model zahteva.

Ukoliko rukovalac, u skladu sa članom 21. stav 3. Zakona, opravdano posumnja u identitet lica koje je podnelo zahtev, može od lica zahtevati dostavljanje dodatnih informacija neophodnih za potvrdu identiteta, u skladu sa članom 5. stav 1. tačča 3. Zakona.

Rukovalac je dužan da dostavi kopiju podataka koje obrađuje licu na koje se podaci odnose na njegov zahtev. Ako je zahtev za kopiju dostavljen elektronskim putem, informacije se dostavljaju u uobičajeno korišćenom elektronskom obliku, osim ako je lice na koje se podaci odnose zahtevalo drugačije dostavljanje. Ukoliko lice lice na koje se podaci odnose zahteva izradu dodatnih kopija, Rukovalac može da zahteva naknadu nužnih troškova za iste.

Nakon izvršenog uvida u svoje lične podatke, lice na koje se podaci odnose ima pravo podnošenja i Zahteva za ostvarivanje prava nakon izvršenog uvida, za šta se može iskoristiti ovaj obrazac.

  • Kada se podnosi pritužba Povereniku?

Ako rukovalac ne postupi po zahtevu lica na koje se podaci odnose dužan je da o razlozima za nepostupanje obavesti to lice bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahteva, kao i o pravu na podnošenje pritužbe Povereniku, odnosno tužbe sudu.

Pravo na izjavljivanje pritužbe Povereniku

U cilju pojednostavljivanja podnošenja pritužbe, Poverenik je propisao obrazac pritužbe i omogućio njeno podnošenje elektronskim putem, ne isključujući time i ostala sredstva komunikacije.

Ako je pritužba Povereniku očigledno neosnovana, preobimna ili se preterano ponavlja, Poverenik može da traži naknadu nužnih troškova ili da odbije da postupa po toj pritužbi, uz navođenje razloga kojima se dokazuje da se radi o neosnovanom, preobimnom ili preterano ponavljanom zahtevu.

Lice na koje se podaci odnose ima pravo da podnese pritužbu Povereniku ako smatra da je obrada podataka o njegovoj ličnosti izvršena suprotno odredbama Zakona. U postupku po pritužbi shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje inspekcijski nadzor u delu koji se odnosi na postupanje po predstavkama. Podnošenje pritužbe Povereniku ne utiče na pravo ovog lica da pokrene druge postupke upravne ili sudske zaštite.

Poverenik je dužan da podnosioca pritužbe obavesti o toku postupka koji vodi, rezultatima postupka, kao i o pravu lica da pokrene sudski postupak u skladu sa članom 83. Zakona.

Ako Poverenik u roku od 60 dana od dana podnošenja pritužbe ne postupi po pritužbi ili ne postupi u skladu sa članom 82. stav 2. ovog zakona, lice na koje se podaci odnose ima pravo da pokrene upravni spor.

Sudska zaštita prava lica

Lice na koje se podaci odnose ima pravo na sudsku zaštitu, u skladu sa članom 84. Zakona, ako smatra da mu je, suprotno ovom zakonu, od strane rukovaoca ili obrađivača radnjom obrade njegovih podataka o ličnosti povređeno pravo propisano ovim zakonom. Podnošenje tužbe sudu ne utiče na pravo ovog lica da pokrene druge postupke upravne ili sudske zaštite.