Anatomija dobrih priča

Anatomija dobrih priča

Kada naši studenti pokažu interesovanje ili talenat za određenu oblast, damo sve od sebe da im obezbedimo (potpuno besplatno!) dodatne kurseve za usavršavanje. U junu 2022. godine pokazalo se da su i studenti, ali i profesori, zainteresovani za copywriting. Tada smo pomoć zatražili od Aleksandre Petrovski.

Aleksandra Petrovski je brand storyteller, edukator i konsultant. Aleksandra o sebi govori da je celoživotni student, a bavi se kreiranjem sadržaja za brendove, moderira poslovne i edukativne događaje, i održava edukacije o kreiranju sadržaja za društvene mreže i storytelling-u.

Aleksandra je dve nedelje radila sa našim studentima i profesorima, organizujući inovativan kurs po imenu „Anatomija dobrih priča“. Učila nas je kako da interesantnije, egzaktnije i bolje koristimo jezik, komuniciramo jasno i kvalitetno uobličavamo svoje ideje.

Za kraj, rešili smo da Aleksandru malo bolje upoznamo, te  smo  joj postavili nekoliko pitanja za naš blog.

Pričanje dobrih priča

Šta Vas lično privlači kod pisanja?

To je moj način da oblikujem misli, da se izrazim i da ostavim trag. Mada su neke druge forme sve zastupljenije ne bih zanemarila pisanu reč. Istraživanja o budućnosti rada govore u prilog tome da će hibridni model rada, sa akcentom rada na daljinu, biti sve zastupljeniji, i samim tim doprineti da veštine jasne pisane komunikacije budu još važnije.

Kurs koji ste nam ponudili ima vrlo privlačno ime. Šta Vas je inspirisalo da povučete paralelu između stvaranja dobrih priča i ljudske anatomije?

Najpre mi je asocijacija da bez pričanja priča ljudska vrsta danas ne bi postojala, a posebno ne bi bila dominantna na planeti. Nakon toga sam povezala: ljudsko telo je kao i svaka priča podložno promeni, svako je drugačije i jedinstveno, a potrebno je da svi delovi funkcionišu u harmoniji. I konačno: podučavanju primenjenog pripovedanja pristupam baš kao što ova nauka proučava oblik, građu i sastav ljudskog tela.

Još jedna stvar koja nas je iznenadila: insistirate da se na Vašim kursevima koriste papir i olovka, a ne tehnologija. Zbog čega ste doneli tu odluku?

Kada radimo u grupi, kakav je slučaj na ovom kursu, onda prevashodno radimo na promišljanju, razvoju same ideje za pisanje i konceptu. Pokušavamo da uronimo što dublje i da se fokusiramo. A kada uzmemo papir i olovku, naš mozak zaista drugačije funkcioniše. Ovde često umem da citiram reditelja Dejvida Linča, koji kaže: “Ideje su kao ribe. Ako želite da ulovite malu ribu, možete da ostanete u plićaku. Ako želite da ulovite veliku ribu, moraćete da zagazite dublje. Duboko dole ribe su veće i čišće. Divovske su, apstraktne i vrlo lepe.”

Uvek se trudim da bude dobra interakcija grupe, da stvorimo atmosferu kao da smo okupljeni oko logorske vatre, da otvoreno diskutujemo i komentarišemo sve koncepte, jer svi mi smo i potencijalni čitaoci. U takvom procesu tehnologija može da nam bude samo ometač.

Kakvu atmosferu je stvorila grupa polaznika koju su činili i profesori i studenti? Da li su razlike u generacijama i pozicijama bile vidne?

Da sam bez prethodnog upoznavanja sa strukturom grupe ušla u prostoriju, ne bih ni primetila da je čine profesori i studenti. Što je za mene odraz otvorenosti i podsticajne atmosfere. U takvim uslovima svi rastemo i razvijamo se. Smatram da se proces učenja nikada ne završava, koliko god godina ili diploma imali, kao i da se od svakoga ima šta naučiti.

Koji savet biste dali mladoj osobi koja želi da izgradi karijeru u copy i content writing-u?

Da čita mnogo i raznovrsno, da svakodnevno piše. Skoncentrišite se na omiljene autore i dekonstruišite njihov stil i način rada. Ako već nije, da već ove nedelje pokrene lični projekat kroz koji će sticati iskustvo i graditi lični portfolio. Odaberite teme koje vas najviše interesuju i kreirajte LinkedIn stranicu, blog ili Instagram / TikTok profil. Tražite povratnu reakciju od onih koje u poslu cenite, pitajte ih za savet kako da napredujete.

Da li se slažete sa idejom da je uspeh 10% talenta i 90% truda i rada, ili je balans ipak malo drugačiji?

Rad i trud su ti koji daju usmerenost i zrelost talentu. Ljudi koji imaju talenat bez truda i volje ostaju na željama koje ne realizuju u procesu rada. Nije presudno da li je odnos 10:90 ili 20:80, ali u svakom slučaju za uspeh na duže staze značajniji su nam rad i trud.

Kakav online sadržaj Vi lično volite da konzumirate? Imate li neku preporuku za nas?

Većina mojih istraživanja ili inspiracija počinje od TED govora, odnosno na njihovom zvaničnom sajtu. Čovek koga bih iznova i iznova mogla da slušam i čitam je organizacioni psiholog Adam Grant. Njegov Work Life je porše među podkastima, a knjige “Originalni” i “Razmisli još jednom” koristim kao udžbenike. Na Instagramu pomno pratim objave World Economic Foruma i Harvard Business Reviewa, a na LinkedInu Singularity University. Mada po prethodno navedenom tako ne izgleda, najviše sadržaja konzumiram kroz newslettere. Omiljeni su mi: Quartz Weekly Obsession, The Hustle i Exponential View.

Zapratite Aleksandru Petrovski na Instagramu, čitajte njen blog ili slušajte njen podcast.

Priredila: M.A. Aleksandra Rokvić