Važnost pozitivne povratne informacije: veza pohvale i produktivnosti

Važnost pozitivne povratne informacije: veza pohvale i produktivnosti

U blogu Angažovanost zaposlenih: kako motivisati zaposlene bez značajnih sredstava ukazano je da postoji veliki broj različitih aktivnosti koje ne zahtevaju finansijska sredstva a mnogo znače zaposlenima i doprinose njihovoj motivaciji i angažovanosti, a samim tim i produktivnosti.  

Jedna od tih aktivnosti odnosi se na davanje pozitivnih povratnih informacija zaposlenima. 

Zašto je važna pozitivna povratna informacija za zaposlene?

Pozitivna povratna informacija predstavlja značajan podstrek za zaposlene i dovodi do rasta njihovog samopouzdanja, sigurnosti, morala, motivacije i produktivnosti. Ona je uvek usmerena na snage, talente i dostignuća zaposlenih. 

U poslovnom svetu je potrebno i poželjno da se oda priznanje zaposlenima za njihovo zalaganje, trud, doprinos i ostvarene rezultate. Priznanje mogu da daju nadređeni, ali i kolege, poslovni partneri i klijenti. Sve što je potrebno jeste da se odvoji nekoliko minuta za razgovor ili mejl koji će se uputiti zaposlenima kako bi se pohvalio njihov rad. 

Isto tako, značajno je pružiti pozitivne povratne informacije u realnom vremenu, na objektivan način, uz konstruktivne sugestije i komentare. Na taj način će zaposleni znati da se njihov rad, trud i zalaganje prate, kao i šta je to što mogu da unaprede u svom radu.

Kada treba dati pozitivnu povratnu informaciju zaposlenima?

Menadžeri se često pitaju kada treba da daju pozitivnu povratnu informaciju zaposlenima. Postoje brojne situacije u kojima je moguće i poželjno pohvaliti njihov rad, trud i zalaganje. 

Pozitivna povratna informacija se daje zaposlenima kada ostvare postavljene ciljeve, kada se uspešno izbore sa nekim izazovom i neočekivanim nepovoljnim okolnostima, kada daju svoj maksimum da bi obavili radne zadatke, kada predlože nove ideje. 

Menadžeri su osobe koje najbolje poznaju zaposlene sa kojima rade i samim tim najbolje mogu da prepoznaju momenat kada treba da pruže pozitivnu povratnu informaciju. 

Ipak, postoje određene situacije u kojima se preporučuje davanje pozitivnih povratnih informacija zaposlenima. To su:

  1. Prekovremeni rad zaposlenih zbog nekih iznenadnih i neočekivanih okolnosti
  2. Doprinos zaposlenih u rešavanju problema
  3. Prihvatanje novih zadataka kada je kompanija suočena sa kratkim rokovima i nepredviđenim okolnostima
  4. Pomoć koja je pružena kolegama u nekim kriznim situacijama ili okolnostima
  5. Uspešan završetak važnog projekta tokom kojeg su se pojavljivali brojni izazovi 
  6. Ostvareni ciljevi
  7. Stečena nova znanja i veštine koja su važna za posao 
  8. Predlaganje novih ideja za unapređenje rada kompanije

Primer pozitivnih povratnih informacija za zaposlene:

„Hvala što si pomogao/la kompaniji u prevođenju onih materijala. Mnogo nam znači što si prihvatio/la da u tako kratkom roku radiš prekovremeno i pomogneš ne samo kolegama, već i celoj kompaniji.“

„Zadovoljan/na sam kako si uspeo/la da ostvariš sve ciljeve ovog projekta. Uspešno si prevazišao/la sve izazove koji su se tokom projekta javljali. Bez ikakvog preterivanja, ogroman si posao uradio/la – svaka ti čast.“

„Hvala ti za današnju prezentaciju. Ukazao/la si na neke važne aspekte koje nismo ranije uzeli u obzir. Siguran/na smo da ćemo doneti mnogo bolju odluku nakon tvog današnjeg izlaganja.“

„Sa ponosom mogu da kažem da su mnogi klijenti pohvalili tvoj rad i odnos koji imaš sa njima. To mnogo znači za našu kompaniju. Znali smo da ćeš opravdati naše poverenje.“

„Želim da znaš da sam primetio/la tvoj napredak. Unapredio/la si mnoge segmente u radu. Zadovoljan/na sam tvojim razvojem. Nastavi tako.“

„Drago mi je što si preuzeo/la inicijativu za taj projekat. To nam mnogo znači i doneće nam dobar odnos sa klijentima.“

Na koji način treba dati pozitivnu povratnu informaciju zaposlenima?

Da bi povratna informacija ostavila efekat na zaposlene, potrebno je da se primene određeni principi i pravila prilikom saopštavanja. 

Ti principi i pravila su navedeni u nastavku. 

  1. Jasnoća i preciznost. Pozitivna povratna informacija treba da bude takva da zaposlenom bude jasno zašto ju je dobio. Samim tim, pružena informacija mora da bude precizna – treba da se odnosi na određeni događaj ili situaciju u kojoj je zaposleni učestvovao i dao svoj doprinos. 

Zaposleni koji je dobio pozitivnu povratnu informaciju mora da razume koji je uticaj njegovih aktivnosti i rezultata na ceo tim i organizaciju. 

  1. Pravovremenost – pozitivna povratna informacija mora da bude pružena u pravo vreme, bez čekanja i oklevanja. Ukoliko zaposleni radi dobro ili je ostvario dobre rezultate, treba mu odmah dati pozitivnu povratnu informaciju. Svako čekanje i odugovlačenje umanjuju njenu vrednost i značaj. Kada je pozitivna povratna informacija data zaposlenom u pravom trenutku, ona pozitivno utiče na njegovo dalje zalaganje i trud. 
  2. Javnost – pozitivne povratne informacije treba davati javno, pred drugim zaposlenima. Bez obzira da li se pozitivna povratna informacija saopštava usmenim ili pisanim putem, poželjno je da sa njom budu upoznati i drugi zaposleni kako bi se ostvario višestruki pozitivni efekat. Zaposleni koji su svesni da je njihov kolega dobio pozitivnu povratnu informaciju postaju motivisani da i oni sutra budu na njegovom mestu.

Koji osećaj imaju zaposleni kada dobiju pozitivnu povratnu informaciju?

Postoji pogrešno ubeđenje da zaposleni žele samo novac i da im je najbolja nagrada veće stanje na računu kada prime platu. U praksi često čujemo „ma, džaba mi je što me potapšu po ramenu i pohvale, kada mi je stanje na računu isto“. Međutim, treba imati u vidu pozitivne efekte od povratnih informacija u vidu intrinzične tj. unutrašnje motivacije zaposlenih. Abraham Maslov je u svojoj teoriji potreba ukazao da svaki čovek ima 5 ključnih potreba koje predstavljaju motivatore. Glavna ideja teorije potreba jeste da svaki čovek ima pet ključnih faza razvoja i rasta i u skladu sa njima sledeće potrebe: 

  • egzistencijalne potrebe – hrana, voda, grejanje, odmor (mnogi bi u doba digitalne ekonomije dodali i WiFi u egzistencijalne potrebe) 
  • potrebe za sigurnošću – sigurnost, bezbednost, zaštita
  • potrebe za pripadnošću – prijateljstvo, ljubav
  • potrebe za poštovanjem – osećaj postignuća i prestiža
  • potrebe za samoaktuelizacijom – ostvarivanje punog potencijala, kreativnost

Kod pozitivnih povratnih informacija dolazi do ispunjenja potreba za pripadnošću, poštovanjem i samoaktuelizacijom – zaposleni se osećaju cenjeno, poštovano, kao deo grupe i tima, uz osećaj da istovremeno rade na svom rastu i razvoju. 

Zaposleni koji dobiju pozitivnu povratnu informaciju se osećaju srećnim, zadovoljnim, ponosnim, dolazi do rasta njihovog samopouzdanja, motivisanosti i angažovanosti. Samim tim, dolazi do boljih rezultata i veće produktivnosti. 

Zato, ako ste na menadžerskim pozicijama, iskoristite snagu pozitivnih povratnih informacija. Ali, budite svesni da iako niste na menadžerskoj poziciji, vaša povratna informacija može da znači mnogo vašim kolegama sa kojima radite. Nemojte da štedite reči – pohvalite rezultate svojih kolega!

Piše: Prof. dr Jelena Lukić Nikolić